Sve više građana Srbije trguje na forex platformama, ali malo ko ima jasan odgovor na pitanje koje slijedi odmah nakon prve zarade: kako se taj prihod prijavljuje i oporezuje? Situacija je komplikovanija nego u većini susjednih zemalja jer u Srbiji postoje dva suprotstavljena zvanična stava o poreskom tretmanu forex prihoda. Zvanično Mišljenje Ministarstva finansija iz 2015. godine svrstava forex zaradu u kategoriju “drugi prihodi” s poreznom stopom od 20% i obavezom plaćanja doprinosa za PIO. Aktuelna praksa Poreske uprave u periodu 2024-2026. sve češće tretira forex kao kapitalnu dobit po stopi od 15% bez doprinosa. Ova razlika nije sitnica, ni u iznosu ni u procedurama. Ovaj vodič prolazi kroz obje pozicije s konkretnim zakonskim osnovom, objašnjava forex poreznu prijavu u Srbiji, rokove, obrasce i najčešće greške, s napomenom da je zbog pravne nesigurnosti preporučljivo konzultovati računovođu prije prve prijave.
Da li je forex trading legalan u Srbiji
Zakon o deviznom poslovanju Srbije zabranjuje kupovinu deviza od subjekata koji nisu banke ili ovlašteni mjenjači. Ovo je odredba koja mnoge zbunjuje jer forex trading naizgled uključuje valute. Međutim, moderna forex platforma ne funkcioniše kao mjenjačnica. Trader koji trguje valutnim parovima na inostranoj platformi zapravo trguje ugovorima na razliku (CFD), a ne direktno kupuje i prodaje fizičke devize. Ta razlika je pravno relevantna i bila je predmet razmatranja srpskih institucija.
Komisija za hartije od vrednosti Srbije (CHV) reguliše domaća investiciona društva, ali inostrani brokeri rade bez srpske licence. To ih smješta u regulatornu sivu zonu, ali to ne znači da je trading zabranjen za fizička lica. Ključna poruka je sljedeća: bez obzira na regulatornu situaciju, porezna obaveza nastaje čim se ostvari prihod. To su zvanično potvrdila i Ministarstvo finansija i Ministarstvo rada još 2015. godine. Poreski zakoni predviđaju plaćanje poreza na svaki ostvareni prihod, ne ulazeći u pitanje odakle taj prihod dolazi ni da li je djelatnost regulisana ili ne. Više o tome kako forex uopće funkcioniše i šta znači trgovati na ovim tržištima možete pročitati u tekstu o tome šta je forex.
Centralna dilema – “drugi prihodi” ili “kapitalna dobit”
Ovo je sekcija koja nedostaje u gotovo svim srpskim izvorima koji obrađuju ovu temu. Forex prihod u Srbiji nije zakonski eksplicitno definisan, što ostavlja prostor za dva različita poreska tretmana koja nose znatno različite obaveze. Svaki trader koji ozbiljno pristupa prijavi mora razumjeti obje pozicije.
Mišljenje Ministarstva finansija iz 2015. – “drugi prihodi” i 20%
Ministarstvo finansija je u svom zvaničnom Mišljenju br. 413-00-24/2015-04 od 8.10.2015. godine eksplicitno navelo da prihod koji fizičko lice ostvaruje trgovanjem valutnim parovima na međunarodnom deviznom tržištu ima poreski tretman “drugih prihoda” i podliježe plaćanju poreza na dohodak građana prema čl. 85. i 86. Zakona o porezu na dohodak građana. Kompletan tekst srpskog Ministarstva finansija dostupan je na njihovoj zvaničnoj stranici. Porezna stopa je 20% od ostvarenog prihoda. Obrazac za prijavu je PP OPO, a rok za podnošenje prijave je 45 dana od dana ostvarivanja prihoda. Istovremeno, Ministarstvo za rad je u svom Mišljenju br. 011-00-991/2015-07 od 29.10.2015. godine potvrdilo da postoji obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na ovaj prihod, bez obzira na to da li je osoba već u radnom odnosu.
Aktuelna praksa 2024-2026. – “kapitalna dobit” i 15%
Noviji pristup koji se sve češće primjenjuje u poreskoj praksi tretira forex prihod kao kapitalnu dobit po stopi od 15%. Argumentacija je da moderna CFD platforma po karakteristikama odgovara ulaganju u finansijske instrumente, a ne direktnoj trgovini devizama u smislu Zakona o deviznom poslovanju. Po ovom tretmanu, porezna stopa je 15% od neto dobitka, doprinosi se ne plaćaju jer kapitalna dobit nije prihod od radnog angažmana, a za prijavu važe polugodišnji rokovi: 30. jula za prihode ostvarene januar-juni i 30. januara za prihode jul-decembar. Ovaj tretman nije zakonski eksplicitno potvrđen za forex, što znači da Poreska uprava može u konkretnom slučaju primijeniti i prvi tretman.
Zbog ove pravne nesigurnosti, preporučuje se konsultacija s računovođom koji prati aktualnu primjenu prije prve poreske prijave, a ne poslije. Greška u poreskom tretmanu može rezultirati ili preplaćivanjem ili, što je gore, zakonskim sankcijama.
| Parametar | “Drugi prihodi” | “Kapitalna dobit” |
|---|---|---|
| Porezna stopa | 20% | 15% |
| Doprinosi za PIO | Da (obavezni) | Ne |
| Efektivno opterećenje | 35-45% | 15% |
| Obrazac | PP OPO | PP OPO |
| Rok prijave | 45 dana od prihoda | Polugodišnje |
| Prenos gubitka | Ne | Da (5 godina) |
Ko mora plaćati porez na forex u Srbiji – rezidentnost
Porezni rezident Srbije je fizičko lice koje ima prebivalište u Srbiji, čije je osnovno sjedište životnih interesa u Srbiji, ili koje boravi na teritoriji Srbije duže od 183 dana u kalendarskoj godini. Rezidenti Srbije prijavljuju svjetski prihod, što direktno znači da prihod od inostranih forex brokera potpada pod srpske porezne obaveze.
Ako živite u Beogradu, Novom Sadu ili bilo gdje drugdje u Srbiji i imate otvoren račun kod Interactive Brokers, XTB, Trading 212 ili bilo kojeg drugog inostranog brokera, porezna obaveza u Srbiji postoji bez obzira gdje je broker registriran. Nerezidenti plaćaju porez samo na prihod ostvaren na teritoriji Srbije. Uobičajena pretpostavka da Poreska uprava ne može saznati za prihod od inostranog brokera je pogrešna, a to se pokazalo još 2017. kada je Poreska uprava počela slati rješenja za plaćanje poreza fizičkim licima koja su imala priljeve iz inostranstva. Porezna uprava ima pristup bankovnim podacima i može provjeriti sve priljeve iz inostranstva na vaš tekući račun.
Koliki je porez na forex u Srbiji – stope za 2026.
Visina porezne obaveze direktno zavisi od toga koji od dva tretmana se primijeni na konkretnu situaciju. Razlika između tretmana nije mala, posebno za aktivne tradere s većim godišnjim prometom.
Tretman kao “drugi prihodi” – 20% plus doprinosi
Ako se primijeni Mišljenje Ministarstva finansija iz 2015, porezna stopa je 20% od ostvarenog prihoda. Uz porez dolaze i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje koji su obavezni bez obzira na to da li je osoba već u radnom odnosu. Za zaposlene koji već plaćaju PIO kroz zaradu, doprinos se plaća do maksimalne godišnje osnovice koja za 2026. iznosi 8.793.840 dinara. Kad se ta granica dostigne u toku godine, podnosi se zahtjev Fondu PIO za prestanak plaćanja doprinosa. Za nezaposlene koji nemaju drugi izvor prihoda, kombinacija poreza i svih doprinosa može iznositi između 37 i 45 posto od primljenog iznosa. PDV se ne plaća na promet novca i kapitala, što je česta zabluda.
Tretman kao “kapitalna dobit” – 15% bez doprinosa
Ako se primijeni tretman kapitalnog dobitka, porezna stopa je 15% od neto dobitka koji se računa kao razlika između prodajne i nabavne cijene. Doprinosi se ne plaćaju jer kapitalna dobit nije prihod od radnog angažmana. Ovo je znatno niže ukupno opterećenje. Dodatna prednost ovog tretmana je što kapitalni gubici smanjuju poreznu osnovicu i mogu se prenositi u narednih 5 godina, što kod tretmana “drugi prihodi” nije slučaj. Ako vas zanima kako se oporezuje porez na kapitalnu dobit u širem regionalnom kontekstu i kako se Srbija poredi s drugim zemljama, korisno je razumjeti i šta su dionice kao klasa imovine kojoj forex u poreskom tretmanu postupno gravitira.
Šta se oporezuje – realizovani dobitak i šta nije prihod
Bez obzira na koji od dva tretmana se primijeni, vrijedi jedno načelo: porezna obaveza nastaje u trenutku kad se pozicija zatvori s dobitkom. Nerealizovani dobitak, dakle dobitak na otvorenoj poziciji koja još nije zatvorena, ne podliježe oporezivanju. Možete imati portfelj koji je trenutno u plusu 10.000 eura, ali dok ne zatvorite te pozicije, nema porezne obaveze.
Jednako važno je razumjeti razliku između uloženog kapitala i ostvarenog dobitka. Porez se ne plaća na cijeli iznos koji podignete s brokerskog računa na bankovni račun, nego isključivo na neto ostvareni dobitak. Ako ste uložili 4.000 eura i povukli 5.500 eura, oporezuje se samo 1.500 eura razlike. Uloženi kapital koji vraćate sebi nije prihod.
Kapitalni gubitak – kako smanjiti poreznu obavezu
Za one koji primjenjuju tretman kapitalnog dobitka (15%), ostvareni gubitak na zatvorenim pozicijama direktno smanjuje poreznu osnovicu. Kapitalni gubitak u Srbiji ne nestaje na kraju poreske godine nego se može koristiti i u sljedećim godinama.
Po članu 78. Zakona o porezu na dohodak građana (ZPDG), kapitalni gubici mogu se prenositi i prebijati s kapitalnim dobicima u narednih 5 godina od dana ostvarenja gubitka. To znači sljedeće: ako ste u jednoj godini ostvarili neto gubitak, ta veličina nije izgubljena za poreske svrhe. U svakoj od narednih 5 godina, ta razlika umanjuje poreznu osnovicu na buduće dobitke. Fizičko lice treba provjeriti pri svakoj novoj poreskoj prijavi da li ima neiskorištenih gubitaka iz prethodnih godina. Rješenje Poreske uprave o kapitalnom gubitku je dokument koji se podnosi uz narednu prijavu kao dokaz za prebijanje. Prenos kapitalnog gubitka 5 godina je zakonska mogućnost koja može značajno smanjiti ukupno poresko opterećenje aktivnog tradera kroz višegodišnji period. Gubitak se može prebijati bez ograničenja iznosa, ali isključivo s kapitalnim dobicima, ne s prihodima od rada ili drugim kategorijama prihoda.
Prihod od prop trading firmi – kako se oporezuje
Prop trading firme poput FTMO, TopstepFX, MyForexFunds i sličnih platformi nude traderima mogućnost da trguju s tuđim kapitalom i zadržavaju dio ostvarene zarade. Ovaj model je u porastu i sve više srpskih tradera ostvaruje prihod upravo ovim putem. Problem je što prihod od prop firme nije eksplicitno uređen srpskim poreznim zakonima ni u jednom zvaničnom aktu.
Po logici Mišljenja Ministarstva finansija iz 2015, takav prihod bi se mogao tretirati kao “drugi prihodi” jer se radi o naknadi za obavljeni posao, a ne o kapitalnom dobitku od vlastitog ulaganja. To bi značilo stopu od 20% plus doprinose. Neki računovođe pak argumentiraju da je i ovaj prihod bliži kapitalnoj dobiti. FTMO porez u Srbiji nije zakonski definisan ni kroz jedno Mišljenje nadležnog ministarstva, pa je situacija otvorenija nego kod standardnog forex tradinga. Konzultacija s računovođom koji prati aktualnu primjenu je za ovaj tip prihoda ne preporuka nego nužnost, jer su iznosi koje prop firme isplaćuju često znatno veći od prosječnih forex prihoda i greška u tretmanu nosi proporcionalno veće posljedice.
Kako prijaviti forex zaradu u Srbiji – korak po korak
Forex porezna prijava u Srbiji nije proces koji traje tjednima, ali zahtijeva određenu pripremu. Postoje tri koraka koje svaki trader treba proći bez obzira na koji poreški tretman primjenjuje.
Korak 1 – Prikupiti dokumentaciju
Inostrani brokeri nude mogućnost izvoza P&L izvještaja koji prikazuje sve realizovane dobitke i gubitke u kalendarskoj godini, historiju svih transakcija s datumima i iznosima, te potvrde o uplati i podizanju sredstava. Ovi dokumenti su najčešće na engleskom jeziku. Poreska uprava može tražiti ovjereni prevod sudskog tumača, ali praksa varira između ispostava i nije ujednačena. Šifra plaćanja za devizni priljiv od forexa u banci je 577, što je šifra koja se koristi za finansijske transfere i koju treba navesti banci pri uplati na brokerski račun ili pri primanju isplate. Bankovni izvodi koji dokumentuju sve uplate i povlačenja su obavezni dio dokumentacije jer Poreska uprava može tražiti dokaz o tome koliko je novca uloženo (što se ne oporezuje) i koliko je ostvareni dobitak. Za izbor pouzdanog inostranog brokera koji je dostupan iz Srbije, pregled forex brokera za Balkan daje dobar pregled dostupnih opcija.
Korak 2 – Izračunati poreznu osnovicu
Porezna osnovica je neto ostvareni dobitak: ukupni realizovani dobici od zatvorenih pozicija minus ukupni realizovani gubici. Uz to, provjerite da li imate neiskorištenih kapitalnih gubitaka iz prethodnih 5 godina koji mogu umanjiti osnovicu. Konverzija iz eura ili dolara u dinare vrši se prema kursu Narodne banke Srbije na dan svake transakcije ili na dan podnošenja prijave, ovisno o tome šta prihvati konkretna porezna ispostava. Kurs komercijalne banke nije relevantan za poreske svrhe.
Korak 3 – Podnijeti poresku prijavu PP OPO
Obrazac za prijavu je PP OPO (Poreska prijava o obračunatom porezu samooporezivanjem). PPDG 3R koji se spominje u nekim izvorima relevantan je isključivo za nerezidentna pravna lica i nije obrazac za fizička lica tradere. Prijava se podnosi elektronski putem portala Poreske uprave (E-Porezi) ili u papirnom obliku u filijali prema mjestu prebivališta. Rok prijave poreza na forex u Srbiji zavisi od tretmana: 45 dana od dana ostvarivanja prihoda za tretman “drugi prihodi”, ili polugodišnje (30. jula za jan-jun, 30. januara za jul-dec) za tretman kapitalnog dobitka. Uz redovnu PP OPO, postoji i obaveza podnošenja godišnje prijave PP GPDG do 15. maja ako ukupni neto prihod u kalendarskoj godini premašuje neoporezivi iznos od 5.439.096 dinara u 2026. godini. PP GPDG je zasebna prijava od PP OPO i mnogi je zaborave ili ne znaju za nju.
Doprinosi za PIO – obaveza za zaposlene i nezaposlene
Mišljenje Ministarstva rada iz 2015. eksplicitno navodi da su doprinosi za PIO obavezni na forex prihod bez obzira na to da li je osoba već u radnom odnosu. Ovo je element koji mnogi ne znaju i koji može značajno povećati ukupnu poreznu obavezu kod tretmana “drugi prihodi”.
Za zaposlene koji kroz zaradu već plaćaju PIO: doprinos se plaća do maksimalne godišnje osnovice koja za 2026. iznosi 8.793.840 dinara. Kad se ta granica dostigne kumulativno kroz sve izvore prihoda, podnosi se zahtjev Fondu PIO za prestanak plaćanja doprinosa za tekuću godinu i više se ne plaća doprinos na naredne isplate te godine, nego samo porez. PDV se ne plaća na promet novca i kapitala. Ova obaveza plaćanja doprinosa postoji samo u scenariju “drugi prihodi”. Kod tretmana kapitalnog dobitka, doprinosi za PIO na forex prihod se ne plaćaju. Detaljan pregled srpskog poreskog sistema za 2026, uključujući stope i kategorije prihoda, objavljuje i PwC Tax Summaries za Srbiju kao međunarodno priznat izvor za porezne informacije. Za razumijevanje šire slike o tome kako kamatne stope i doprinosi funkcionišu u finansijskom sistemu, koristan je i tekst o kamatnim stopama.
Godišnji porez na dohodak – kada se plaća uz redovnu prijavu
Uz redovnu PP OPO prijavu, određeni forex traderi imaju i zasebnu obavezu godišnje prijave. Ova obaveza nastaje samo ako ukupni neto dohodak u kalendarskoj godini premašuje neoporezivi iznos od 5.439.096 dinara u 2026. (otprilike 45.000 eura). Rok za podnošenje ove prijave je 15. maja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
Za obveznike mlađe od 40 godina postoji dodatno umanjenje od 5.439.096 dinara na prihode od zarade, što može značajno smanjiti ili eliminirati obavezu godišnjeg poreza. Kapitalna dobit i dividende ne ulaze u računicu godišnjeg poreza, što je jedna od prednosti tretmana kapitalnog dobitka nad tretmanom “drugi prihodi”. Poreska prijava za godišnji porez na dohodak (PP GPDG) podnosi se isključivo elektronski putem portala Poreske uprave i zahtijeva posjedovanje kvalifikovanog elektronskog sertifikata ili eID naloga.
Vođenje evidencije – što čuvati i zašto
Teret dokazivanja u srpskom poreskom pravu je na poreskom obvezniku. To znači da Poreska uprava ne mora dokazivati da ste imali prihod – vi morate dokazati koliko ste zaradili i koliko ste uložili. Kazna za neprijavljeni prihod iznosi do 150% neplaćenog poreza plus zatezna kamata, i to nije hipotetski scenarij. Poreska uprava od 2017. aktivno provjerava priljeve iz inostranstva na srpske bankovne račune.
Sva dokumentacija treba se čuvati minimalno 5 godina jer je to period u kojem Poreska uprava može pokrenuti kontrolu za prethodne periode. Evo što treba čuvati:
- Godišnji P&L izvještaj s brokerske platforme za svaku kalendarsku godinu
- Historija svih transakcija s datumima otvaranja i zatvaranja svake pozicije
- Bankovni izvodi koji dokumentuju sve uplate prema brokeru i povlačenja s brokera
- Potvrde o konverziji valuta ako su transakcije vođene u valuti koja nije dinar
- Rješenje Poreske uprave o kapitalnom gubitku iz prethodnih godina, ako postoji
- Svaka korespondencija s brokerom koja potvrđuje vaš identitet kao vlasnika računa
Dvostruko oporezivanje i porezni kredit
Srbija je potpisala ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (UIDO) s 64 države od januara 2024, uključujući sve EU članice osim Portugala, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Kinu, Japan i UAE. Važna napomena: SAD i Srbija nemaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, što je relevantno za korisnike brokera registriranih u SAD-u.
Za brokere registrirane u zemljama s kojima Srbija ima UIDO, moguće je tražiti porezni kredit za porez eventualno plaćen u inostranstvu. Kredit ne može biti veći od iznosa koji bi bio obračunat u Srbiji. Ako je porezna stopa u inostranstvu bila viša nego srpska stopa, razlika se ne refundira nego se samo eliminira srpska obaveza. Ako koristite popularne brokere koji su dostupni korisnicima iz regije, vrijedi razumjeti i kakve su platforme za dionice na Balkanu dostupne kao alternativne ili komplementarne opcije investiranju.
Porez na forex u Srbiji u poređenju s regionom
Srbija nije izoliran slučaj kad je u pitanju oporezivanje prihoda od forex tradinga. Svaka zemlja u regionu ima svoju stopu i svoja pravila, a neke su znatno povoljnije od Srbije, posebno za dugoročne investitore. Kratki pregled pomaže razumjeti gdje Srbija stoji.
| Zemlja | Stopa | Prenos gubitka | Napomena |
|---|---|---|---|
| Srbija | 15% ili 20%* | 5 godina (kod kap. dobitka) | *ovisno o tretmanu |
| FBiH | 10% | Nema prenosa | Najniža stopa |
| Republika Srpska | 13% | Nema podataka | |
| Hrvatska | 12% / 0% | – | 0% poslije 2 godine |
| Crna Gora | 15% | – | Isto kao Srbija |
| Slovenija | 25% do 0% | – | Smanjuje se s godinama |
Hrvatska nudi posebno povoljnu situaciju za dugoročne investitore jer prihodi od investicija držanih dulje od dvije godine ne podliježu porezu. Za one koji razmišljaju o investiranju za početnike na nivou regije, razumijevanje ovih razlika u poreskim stopama je bitan faktor u odabiru strategije.
Primjeri obračuna poreza na forex zaradu
Apstraktne stope postaju jasnije s konkretnim računima. Sljedeća tri primjera pokrivaju najčešće situacije srpskih forex tradera.
Primjer 1 – Zaposleni trader s godišnjim neto dobitkom od 2.000 eura:
Tretman kapitalna dobit: 2.000 × 15% = 300 eura poreza. Nema doprinosa. Prijava do 30. jula ili 30. januara.
Tretman “drugi prihodi”: 2.000 × 20% = 400 eura poreza + PIO doprinosi do godišnje max. osnovice. Ukupno može biti 700-900 eura zavisno od situacije.
Primjer 2 – Nezaposleni trader s godišnjim prihodom od 5.000 eura:
Tretman kapitalna dobit: 5.000 × 15% = 750 eura. Bez doprinosa.
Tretman “drugi prihodi”: 5.000 × 20% = 1.000 eura + svi doprinosi. Ukupno između 1.800 i 2.200 eura zavisno od visine doprinosa.
Primjer 3 – Trader s gubitkom u prethodnoj i dobitkom u tekućoj godini:
Prethodna godina: neto gubitak od 800 eura, nema porezne obaveze, gubitak se registrira kod Poreske uprave.
Tekuća godina: neto dobitak od 2.500 eura. Gubitak od 800 eura se prebija, oporezuje se samo 1.700 eura.
Porez po stopi 15%: 1.700 × 15% = 255 eura umjesto 375 eura bez prebijanja.
Najčešće greške forex tradera pri poreskoj prijavi
Neprijavljivanje prihoda jer se misli da Poreska uprava ne može saznati. Priljevi iz inostranstva na srpske bankovne račune su vidljivi Poreskoj upravi. Kazna do 150% neplaćenog poreza plus zatezna kamata direktno se obračunava na cijeli neplaćeni iznos. Nije vrijedno rizika.
Plaćanje poreza na cijeli povučeni iznos umjesto na neto dobitak. Porez se ne plaća na iznos koji podignete s brokerskog računa nego samo na ostvareni dobitak. Uloženo 6.000 eura, povučeno 7.800 eura, oporezuje se samo 1.800 eura.
Zanemarivanje prethodnih gubitaka. Kod tretmana kapitalnog dobitka, gubici iz prethodnih 5 godina smanjuju poreznu osnovicu. Bez pregleda ranijih gubitaka, plaća se više nego što je zakonski potrebno.
Pogrešna konverzija valuta. Za poreske svrhe relevantan je kurs Narodne banke Srbije, a ne kurs komercijalne banke. Razlika može biti mala, ali greška u kursu može izazvati pitanja Poreske uprave.
Miješanje PP OPO i PP GPDG. Ovo su dvije različite poreske prijave s različitim rokovima i različitim svrhama. PP OPO se podnosi za svaki ostvareni prihod, PP GPDG samo ako ukupni godišnji prihod premašuje neoporezivi prag od 5.439.096 dinara u 2026.
Napomena: Ovaj tekst je isključivo informativne prirode i ne predstavlja poreski ili pravni savjet. Srpski poreski sistem je u procesu prilagođavanja novim oblicima prihoda od digitalnih finansija, pa je za konkretnu situaciju preporučljiva konsultacija s računovođom koji prati aktualnu primjenu. Za uspoređivanje različitih oblika ulaganja i njihov poreski tretman u regiji, koristan je i pregled dostupnih ETF fondova na Balkanu.
Česta pitanja o porezu na forex zaradu u Srbiji
Da li moram prijaviti forex prihod ako je mali iznos?
Da. Srpsko porezno pravo ne predviđa minimalni prag oslobađanja za prihode koje fizičko lice samo prijavljuje putem samooporezivanja. Svaki realizovani dobitak, bez obzira na iznos, podliježe prijavi. Nepodnošenje prijave nosi rizik kazne do 150% neplaćenog poreza.
Koji obrazac se koristi za prijavu forex prihoda?
Obrazac PP OPO (Poreska prijava o obračunatom porezu samooporezivanjem) je relevantan obrazac za fizička lica. PPDG 3R koji se spominje u nekim izvorima namijenjen je isključivo nerezidentnim pravnim licima i nije obrazac za fizička lica tradere.
Da li se plaćaju doprinosi na forex prihod?
Zavisi od poreskog tretmana. Kod tretmana “drugi prihodi” (20%), doprinosi za PIO su obavezni po Mišljenju Ministarstva rada iz 2015, bez obzira na to da li je osoba već zaposlena. Kod tretmana “kapitalna dobit” (15%), doprinosi se ne plaćaju jer kapitalna dobit nije prihod od radnog angažmana.
Koji je rok za prijavu forex prihoda u Srbiji?
Rok zavisi od poreskog tretmana. Kod tretmana “drugi prihodi”: 45 dana od dana ostvarivanja prihoda. Kod tretmana “kapitalna dobit”: 30. jula za prihode januar-juni i 30. januara za prihode juli-decembar. Godišnja prijava PP GPDG podnosi se do 15. maja za prethodnu godinu, ali samo ako ukupni prihod premašuje 5.439.096 dinara.
Mogu li gubitak iz jedne godine prebiti s dobitkom u sljedećoj?
Da, kod tretmana kapitalnog dobitka. Po čl. 78. ZPDG, kapitalni gubici mogu se prenositi i prebijati s kapitalnim dobicima u narednih 5 godina od dana ostvarenja gubitka. Rješenje Poreske uprave o kapitalnom gubitku podnosi se uz narednu prijavu kao dokaz za prebijanje.
Kako se oporezuje prihod od FTMO ili druge prop firme?
Prihod od prop trading firmi nije eksplicitno uređen srpskim poreznim zakonima. Po logici Mišljenja Ministarstva finansija iz 2015, takav prihod bi se tretirao kao “drugi prihodi” (20% + doprinosi) jer je naknada za obavljeni posao. Konzultacija s računovođom je za ovaj tip prihoda neophodna jer su kazne za pogrešan tretman proporcionalne iznosu prihoda koji prop firme isplaćuju.
Da li broker automatski odbija porez pri prodaji?
Gotovo svi inostrani brokeri (Interactive Brokers, XTB, Trading 212 i dr.) ne odbijaju porez pri prodaji pozicija. Sistem je zasnovan na samooporezivanju i obaveza je isključivo na fizičkom licu kao poreskom obvezniku da samo izračuna, prijavi i uplati poreznu obavezu.
Šta ako koristim broker registriran van Srbije?
Lokacija brokera ne mijenja poreznu obavezu u Srbiji. Kao poreski rezident Srbije, prijavljujete svjetski prihod, što uključuje prihod od brokera registriranih u EU, UK, SAD-u ili bilo gdje drugdje. Priljevi iz inostranstva na vaš srpski bankovni račun vidljivi su Poreskoj upravi.
