Šta su kriptovalute? Kompletni vodič za početnike 2026

Svaki put kada otvorite aplikaciju banke, platite karticom ili pošaljete novac, koristite finansijski sistem koji se nije suštinski promijenio decenijama. Kriptovalute su to promijenile. One su digitalni oblik novca koji postoji isključivo na internetu, ne ovisi o bankama ni vladama i funkcionira na tehnologiji koja svaku transakciju bilježi javno i trajno. Nisu više samo tema za tehnološke entuzijaste u 2026. godini kriptovalute koriste stotine miliona ljudi širom svijeta, a pristup im je jednostavniji nego ikad. Ovaj vodič objašnjava sve što trebate znati, od definicije i načina rada do toga kako kupiti prvu kriptovalutu i šta vrijedi znati ako živite u Bosni i Hercegovini.

Šta su kriptovalute – definicija i jednostavno objašnjenje

Kriptovalute su digitalne valute koje koriste kriptografiju za osiguranje transakcija i kontrolu stvaranja novih jedinica. Za razliku od eura, dolara ili konvertibilne marke koje izdaju i kontroliraju centralne banke, kriptovalute funkcioniraju na decentraliziranim mrežama nijedna banka, vlada ni kompanija ne kontrolira ih. Umjesto toga, hiljade računara širom svijeta zajedno održavaju sistem.

Sama riječ “kriptovaluta” dolazi od spoja dva pojma: kriptografija (nauka o šifriranju informacija) i valuta (sredstvo razmjene). Kriptografija osigurava da su transakcije sigurne, da se ne mogu krivotvoriti i da svako može provjeriti njihovu autentičnost.

Zamislite veliku javnu bilježnicu dostupnu svima na internetu, u kojoj su upisane sve transakcije. Niko je ne može brisati ni mijenjati. To je osnovna ideja iza kriptovaluta. Prva i najpoznatija je Bitcoin, kreiran 2009. godine. Od tada su nastale hiljade različitih kriptovaluta, svaka s drugačijom svrhom i tehnologijom.

Zašto su kriptovalute nastale i zašto su relevantne u 2026.

Da biste razumjeli kriptovalute, vrijedi znati zašto su uopće nastale i koji su problemi potaknuli njihov razvoj.

Finansijska kriza 2008. i Satoshi Nakamoto

Bitcoin, prva kriptovaluta, nastao je kao direktni odgovor na svjetsku finansijsku krizu 2008. godine. Anonimna osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila je dokument poznat kao Bitcoin whitepaper, u kome je opisala viziju: elektronski sistem plaćanja koji ne zahtijeva povjerenje u treću stranu banke. Nakamoto je 2009. pokrenuo Bitcoin mrežu, a 2011. nestao s javne scene, ostavljajući projekt zajednici.

Nakon Bitcoina, u godinama koje su uslijedile pojavile su se nove kriptovalute: Litecoin 2011., Ethereum 2015. i hiljade drugih, svaka donoseći nove ideje od bržih transakcija do pametnih ugovora i digitalne imovine.

Problem posrednika: banke, naknade i zamrzavanje računa

Tradicionalni finansijski sistem ovisi o posrednicima: bankama, procesorima plaćanja, centralnim bankama. Ti posrednici naplaćuju naknadu za svaku transakciju, mogu zamrznuti vaš račun bez vašeg pristanka, mogu odbiti transakciju, imaju uvid u sve vaše finansijske podatke i mogu kreirati novi novac koji smanjuje vrijednost vaše uštedjevine.

Kriptovalute rješavaju ove probleme nudeći:

• Direktne transakcije između korisnika bez posrednika (peer-to-peer)
• Transparentnost jer su sve transakcije javno vidljive na blockchainu
• Otpornost na cenzuru jer niko ne može zamrznuti vaš kripto račun
• Ograničenu ponudu kod nekih kriptovaluta poput Bitcoina (maksimalno 21 milion BTC) čime se sprečava inflacija
• Globalnu dostupnost jer svako s internetom može koristiti kriptovalute, bez obzira na lokaciju ili ekonomski status

Zašto kriptovalute imaju smisla u 2026. godini

U 2026. godini tržište kriptovaluta premašilo je ukupnu vrijednost od 4,5 bilijuna dolara. Velike kompanije poput PayPal-a i Vise omogućavaju plaćanja kriptovalutama. Pojedine države uvele su digitalne valute kao zvanično sredstvo razmjene. Regulatorne mjere u EU (MiCA regulativa) i SAD-u dale su tržištu veći stepen sigurnosti. Stablecoini, kriptovalute vezane za dolar, čine više od 70% svih blockchain transakcija i postali su glavni način međunarodnog prijenosa novca. Kriptovalute više nisu eksperiment, postale su dio globalnog finansijskog sistema.

Više o tome kako funkcionira finansijski sistem i zašto je finansijska pismenost važna za razumijevanje digitalnog novca možete naći u zasebnom vodiču.

Kako funkcioniraju kriptovalute

Da biste razumjeli kako kriptovalute rade, trebate razumjeti tri ključna pojma: blockchain, decentralizaciju i kriptografiju.

Šta je blockchain i kako radi

Blockchain je digitalni registar u koji se zapisuju sve transakcije. Zamislite ga kao javnu, transparentnu knjigu računa koju svako može pogledati, ali niko ne može mijenjati. Svaka transakcija grupira se u “blok”, a svaki novi blok povezuje se s prethodnim, stvarajući lanac blokova, otuda ime blockchain.

Najvažnija karakteristika blockchaina je da se jednom upisani podaci ne mogu brisati ni mijenjati. Postoje različite blockchain mreže Bitcoin, Ethereum, Solana od kojih svaka ima svoju svrhu i način obrade transakcija.

Decentralizacija: nema centralnog autoriteta

Decentralizacija znači da ne postoji centralni server ni autoritet. Umjesto jedne banke koja vodi račune, hiljade računara (čvorova) širom svijeta drže identičnu kopiju blockchaina. Ako jedan računar prestane raditi ili pokuša prevariti sistem, ostali ga odmah isprave. Zbog toga je gotovo nemoguće manipulirati podacima.

Dok obične banke rade radnim danima od osam do šesnaest sati, kriptovalutna mreža radi 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, 365 dana u godini bez praznika, bez zastoja, bez posrednika koji odlučuju kada možete pristupiti svom novcu.

Kriptografija, privatni i javni ključ

Svaki korisnik kriptovaluta ima dva ključa: privatni ključ (poput tajnog PIN-a koji nikad ne dijelite) i javni ključ (poput broja računa koji možete podijeliti s drugima). Kada šaljete kriptovalutu nekome, transakcija se digitalno potpisuje vašim privatnim ključem, a mreža je verificira koristeći vaš javni ključ.

Ovaj sistem je matematički izuzetno siguran. Probijanje Bitcoin kriptografije zahtijevalo bi više računalne snage nego što cijeli planet trenutno posjeduje.

Kako izgleda jedna transakcija korak po korak

Konkretan primjer: Ana želi poslati 0,01 BTC Borisu. Ona otvara kripto novčanik, unosi Borisovu adresu i iznos. Novčanik kreira transakciju i potpisuje je njenim privatnim ključem. Transakcija se šalje u mrežu gdje je rudari ili validatori provjeravaju. Nakon potvrde, transakcija se zapisuje u blockchain i Boris prima sredstva. Cijeli proces traje oko 10 minuta za Bitcoin, ili svega nekoliko sekundi za brže mreže poput Solane.

Naknada za transakciju iznosi ispod 1 EUR i ne ovisi o iznosu koji šaljete isti iznos naknade vrijedi za slanje 10 EUR i slanje 10.000 EUR. Usporedi to s bankovnim transferom koji može koštati 15-40 EUR i trajati 3-5 radnih dana.

Vrste kriptovaluta – nije sve Bitcoin

Mnogi početnici misle da su kriptovalute samo Bitcoin. Zapravo, danas postoji više od 10.000 različitih kriptovaluta, svaka s drugačijom svrhom, tehnologijom i zajednicom.

Bitcoin (BTC) – digitalno zlato

Bitcoin je prva, najstarija i najvrednija kriptovaluta. Funkcionira kao digitalno zlato, primarno sredstvo pohrane vrijednosti s ograničenom ponudom od 21 milion BTC. Koristi Proof of Work (PoW) mehanizam konsenzusa gdje rudari rješavaju matematičke probleme da potvrde transakcije. Bitcoin je i danas najlikvidnija i najšire prihvaćena kriptovaluta na svijetu. Više o tome šta je Bitcoin i kako funkcionira možete pročitati u posebnom vodiču.

Ethereum (ETH) i pametni ugovori

Ethereum je druga najveća kriptovaluta, ali za razliku od Bitcoina, Ethereum nije samo valuta. To je platforma za pametne ugovore (smart contracts) i decentralizirane aplikacije (dApps). Pametni ugovor je program koji se automatski izvršava kada su ispunjeni unaprijed zadani uvjeti, bez posrednika, bez mogućnosti manipulacije. Ethereum je osnova za DeFi, NFT-ove i hiljade tokena koji rade na njegovoj mreži.

Altcoini: Solana, Cardano, XRP i ostali

Sve kriptovalute osim Bitcoina nazivaju se altcoinima. Svaki nudi nešto drugačije:

• Solana (SOL) – ultra-brze transakcije, fokus na skalabilnost
• Cardano (ADA) – akademski pristup razvoju, energetski učinkovit
• XRP (Ripple) – fokus na brze međunarodne bankarske transfere
• BNB – nativni token Binance platforme
• Polkadot (DOT) – mreža koja povezuje različite blockchaine

Razlika između coina i tokena: što je što

Coin je kriptovaluta koja ima vlastitu blockchain mrežu. Bitcoin je coin jer postoji Bitcoin blockchain. Ether (ETH) je coin jer postoji Ethereum blockchain. Token je digitalna imovina kreirana na već postojećoj blockchain mreži nema vlastiti blockchain. Na primjer, USDT (Tether) je token kreiran na Ethereum mreži. PEPE, popularni meme token, kreiran je na Ethereum mreži ali nije neophodan za njegovo funkcioniranje.

Praktična razlika: coinove obično koristite za plaćanje mrežnih naknada i kao osnovno sredstvo razmjene na toj mreži. Tokeni mogu imati različite funkcije, od glasačkih prava do pristupa određenim uslugama.

Stablecoini: kriptovalute bez volatilnosti

Stablecoini su posebna kategorija kriptovaluta dizajniranih da održavaju stabilnu vrijednost, obično vezanu za američki dolar (1 USDT = 1 USD). Popularni primjeri su USDT (Tether), USDC (USD Coin) i DAI. Koriste se za čuvanje vrijednosti bez izloženosti volatilnosti, za slanje novca međunarodno po niskim naknadama i kao osnova za DeFi transakcije.

DeFi i NFT: šta su i ima li smisla za početnike

DeFi (Decentralized Finance) označava finansijske usluge, posuđivanje, zaduživanje, trgovanje, koje se odvijaju direktno na blockchainu, bez banaka i posrednika. Do 2026. DeFi protokoli postali su znatno pristupačniji, ali i dalje nose specifične tehničke rizike.

NFT (Non-Fungible Token) je jedinstveni digitalni token koji dokazuje vlasništvo nad određenom digitalnom ili fizičkom imovinom. U 2026. godini NFT-ovi se koriste u digitalnoj umjetnosti, gaming-u, prodaji karata za događaje i digitalnim identitetima. Za apsolutne početnike, ni DeFi ni NFT nisu nužan korak, vrijedi ih razumjeti teorijski, ali praktičan ulaz u kripto počinje s Bitcoin ili Ethereum kupovinom.

Prednosti i mane kriptovaluta

Kriptovalute donose konkretne prednosti u usporedbi s tradicionalnim finansijskim sistemom, ali imaju i ozbiljne mane koje svaki početnik treba razumjeti.

Gdje kupiti kriptovalute: kripto berze i mjenjačnice

Kripto berza ili mjenjačnica je platforma na kojoj možete kupiti, prodati i razmijeniti kriptovalute. Postoje dvije osnovne vrste.

Centralizirane berze (CEX): Binance, Coinbase, Kraken

Centralizirana berza (CEX) je platforma kojom upravlja kompanija koja posreduje između kupaca i prodavaca. Registrirate se, prolazite KYC verifikaciju (provjera identiteta), uplatite EUR ili lokalnu valutu i kupujete željenu kriptovalutu.

Prednosti CEX-a: jednostavno sučelje, korisnička podrška, visoka likvidnost. Mana: kompanija tehnički drži vaše kriptovalute dok ih ne prebacite u vlastiti novčanik.

Decentralizirane berze (DEX): prednosti i ograničenja

Decentralizirana berza (DEX) poput Uniswap ili dYdX radi direktno na blockchainu, nema kompanije koja posreduje, nema KYC verifikacije. Kupovinom na DEX-u zadržavate potpunu kontrolu nad sredstvima. Mana za početnike: zahtijeva poznavanje novčanika, mrežnih naknada (gas fees) i nema korisničke podrške. Za apsolutne početnike, CEX je bolji početak.

Korak po korak: prva kupovina kriptovalute

• Registrirajte se na berzi (preporučujemo Coinbase ili Binance za početnike)
• Verificirajte identitet: lična karta ili pasoš + dokaz adrese (KYC zahtjev)
• Uplatite EUR bankovnim transferom ili kreditnom karticom
• Odaberite kriptovalutu (za početak Bitcoin ili Ethereum)
• Izvršite kupovinu i potvrdite transakciju
• Pratite saldo u aplikaciji ili prebacite u vlastiti novčanik

Pregled dostupnih brokera i platformi za Balkan s informacijama o registraciji i KYC procesu dostupan je zasebno.

Koliko uložiti i kako se pripremiti prije prve kupovine

Ovo je pitanje koje svaki početnik postavi, a odgovor nije jednak za sve.

Koliko novca uložiti u kriptovalute za početak

Osnovno pravilo koje ponavlja svaki iskusni investor: ulažite samo onoliko koliko možete priuštiti da izgubite u potpunosti. Kriptovalutno tržište je volatilno i vrijednost može pasti za 50% ili više u kratkom roku. Preporučeni pristup za početnike: počnite s iznosom između 50 i 200 EUR da biste se upoznali s platformom, novčanikom i procesom transakcija. Nemojte ulaziti svim kapitalom odjednom.

Prije ulaska u kriptovalute, pobrinite se da imate:

• Riješene dugove s visokim kamatama (kamatna stopa na dug obično je viša od prinosa na kripto dugoročno)
• Hitni fond od 3 do 6 mjeseci životnih troškova u likvidnoj štednji
• Jasne ciljeve: štedite li dugoročno, trgujete li kratkoročno ili diverzificirate portfelj

O tome kako kamatne stope utječu na vrijednost ulaganja i zašto su relevantne i za kripto tržište, pišemo u posebnom vodiču.

Postavljanje realnih očekivanja i tolerancija na rizik

Kriptovalute nisu brza shema bogaćenja. Priče o osobama koje su zaradile tisuće posto ostavljaju u sjeni priče o onima koji su izgubili sve. Tržišna kapitalizacija, ukupna vrijednost svih kriptovaluta u opticaju, u historiji je prolazila kroz višegodišnje padove (takozvani bear market) u kojima su cijene bile 80-90% niže od vrhova. Realno očekivanje za dugoročnog investitora: prosječni godišnji prinos Bitcoina kroz period od 5+ godina bio je pozitivan, ali uz izuzetno visoku volatilnost u kratkom roku.

DCA strategija: kako ulagati redovno bez praćenja cijene

DCA (Dollar-Cost Averaging) je strategija redovnog ulaganja fiksnog iznosa u određenom intervalu, sedmično ili mjesečno bez obzira na trenutnu cijenu. Na primjer, ulažete 50 EUR svake prve u mjesecu u Bitcoin. Kada je cijena niža, dobivate više kriptovalute za isti novac. Kada je cijena viša, dobivate manje, ali i dalje kupujete.

DCA eliminira potrebu za “pogađanjem” pravog trenutka za kupovinu, što je gotovo nemoguće čak i za iskusne tradere. Istraživanja dosljedno pokazuju da je DCA jedna od najuspješnijih strategija za dugoročne investitore koji ne žele svakodnevno pratiti tržište.

Kako čuvati kriptovalute sigurno

Sigurno čuvanje kriptovaluta jednako je važno kao i njihova kupovina. Kriptovalute se čuvaju u novčanicima (walletima). Postoje dvije osnovne kategorije.

Hot wallet – softverski novčanik za svakodnevnu upotrebu

Hot wallet je aplikacija na vašem telefonu ili računaru. Primjeri: MetaMask, Trust Wallet, Exodus. Prednosti: besplatan, praktičan, lak za korištenje. Mana: spojen je s internetom, što ga čini podložnijim hakerskim napadima. Idealan za manje iznose i svakodnevne transakcije.

Cold wallet – hardverski novčanik za veće iznose

Cold wallet je fizički uređaj poput USB-a koji čuva vaše privatne ključeve potpuno offline. Primjeri: Ledger, Trezor. Prednosti: izuzetno siguran jer nije spojen na internet. Mana: košta 60-200 EUR i manje je praktičan za česte transakcije. Idealan za veće iznose i dugoročno čuvanje.

Seed phrase: što je i zašto je najvažnija stvar u kriptu

Kada kreirate kripto novčanik, dobivate seed phrase, niz od 12 ili 24 nasumične riječi. To je vaš ultimativni backup. Ako izgubite telefon ili hardverski novčanik, seed phrase vam omogućava da povratite sva sredstva na novom uređaju.

Pravila kojih se nikad ne smijete odreći:

• Nikad ne dijelite seed phrase ni s kim, ni s “korisničkom podrškom”, ni s prijateljem, ni s kim
• Nikad je ne fotografirajte ni ne čuvajte digitalno
• Zapišite na papir i čuvajte na sigurnom fizičkom mjestu
• Napravite kopiju na drugoj lokaciji

Ko ima vaš seed phrase, ima potpunu kontrolu nad vašim kriptovalutama. Nema “zaboravljene lozinke”, nema podrške koja može pomoći, nema povrata.

Kako prepoznati kripto prevare i zaštititi se

Kripto prostor privlači prevarante upravo zato što su transakcije nepovratne. Najčešće prevare koje pogađaju početnike:

• Lažni pokloni – profili koji se lažno predstavljaju kao Elon Musk ili Binance i obećavaju da će udvostručiti vaš kripto ako im pošaljete sredstva. Nikad. Nitko legitiman ne traži kripto da bi vam vratio više
• Phishing – lažne web stranice koje izgledaju identično pravim berzama. Uvijek provjerite URL adresu
• Pump and dump sheme – koordinirana kupovina nepoznatog tokena da bi cijena skočila, a zatim masovna prodaja organizatora dok početnici ostaju s bezvrijednim tokenima
• Lažne investicijske platforme – platforme koje prikazuju lažne prinose i ne dopuštaju podizanje novca

Osnovno pravilo: ako zvuči previše dobro da bi bilo istinito, nije istinito.

Načini zarade s kriptovalutama

Postoji više načina na koje korisnici ostvaruju prihod kroz kriptovalute, s različitim razinama rizika i potrebnog znanja.

HODL – kupiti i čekati

HODL (od originalne greške u pisanju engleske riječi “hold”) označava strategiju dugoročnog držanja kriptovaluta bez prodaje, bez obzira na kratkoročne promjene cijene. Ovo je najpristupačnija strategija za početnike i historijski jedna od uspješnijih za Bitcoin i Ethereum u periodima od 4+ godine.

Trgovanje (trading)

Trgovanje znači kupovinu i prodaju kriptovaluta s ciljem zarade od razlike u cijeni. Funkcionira slično kao na klasičnoj berzi, kupujete kad je cijena niža, prodajete kad je viša. Zahtijeva više znanja, vremena i psihološke discipline nego HODL strategija. Za početnike koji tek ulaze u kripto, trading nije preporučen korak.

Staking – pasivna zarada

Staking je proces u kome zalaganjem svojih coinova pomažete mreži da funkcionira i za to dobivate nagradu, slično kamati u banci. Dostupan je na Proof of Stake mrežama poput Ethereuma, Cardana i Solane. Prinos od stakinga varira ovisno o mreži i trenutnim uvjetima, obično između 3% i 8% godišnje.

Rudarenje (mining) – realno samo za napredne korisnike

Rudarenje je proces u kome računari rješavaju matematičke probleme da potvrde transakcije i za to dobivaju nagradu u kripto. Za Bitcoin, rudarenje zahtijeva skupu specijaliziranu opremu (ASIC minere) i veliku potrošnju električne energije. Za prosječnog početnika, kupovina je ekonomičnija opcija od rudarenja.

Airdropi i besplatne kriptovalute

Airdrop je besplatna distribucija tokena od novih projekata korisnicima koji ispunjavaju određene uvjete, prate na društvenim mrežama, koriste platformu, drže određenu kriptovalutu. Airdropi mogu biti vrijedni ili potpuno bezvrijedni. Budite oprezni: mnogi lažni airdropi traže pristup vašem novčaniku kao “uvjet” to je direktna krađa.

Najčešće greške početnika u kriptu i kako ih izbjeći

Ovo je tema koju domaći vodiči gotovo nikad ne obrađuju, a direktno štiti početnika od gubitka novca.

• Ne čuvajte kriptovalute na berzi dugoročno. Ako berza bankrotira ili bude hakovana, možete ostati bez svega. Prebacite na vlastiti novčanik iznose koje ne planirate kratkoročno koristiti
• Ne juredite coinove koji su već “pumpali”. Kada vidite coin koji je u posljednjih 48 sati porastao 500% na društvenim mrežama, pametni novac je vjerovatno već u izlazu. Fokusirajte se na etablirane projekte
• Ne ulažite novac koji vam treba kratkoročno. Tržište može ostati u padu i godinu-dvije. Ne ulažite stanarinu, hitni fond ni novac za životne troškove
• Ne diverzificirajte previše na početku. Posjedovanje 20 različitih altcoina koje ne razumijete nije diverzifikacija to je kaos. Počnite s Bitcoinom i/ili Ethereumom
• Ne vjerujte obećanjima garantiranih prinosa. Niti jedna legitimna platforma ne garantira prinos od 10%, 20% ili više mjesečno. Takva obećanja su gotovo uvijek prijevara
• Ne zanemarujte poreze. Prihodi od prodaje kriptovaluta u većini jurisdikcija podliježu poreznim obavezama

Kriptovalute u Bosni i Hercegovini: je li legalno i šta trebate znati

Ovo je pitanje koje svaki korisnik iz BiH postavlja, a domaći vodiči ga gotovo nikad ne obrađuju konkretno.

Pravni status kriptovaluta u BiH 2026.

Kriptovalute u Bosni i Hercegovini nisu zabranjene. Nema zakona koji eksplicitno zabranjuje kupovinu, prodaju ni posjedovanje kriptovaluta za fizičke osobe. Centralna banka BiH (CBBiH) ne regulira kriptovalute kao sredstvo plaćanja i nije ih proglasila zakonskim sredstvom plaćanja,to znači da prodavac u BiH nije obavezan prihvatiti Bitcoin kao plaćanje, ali ni sprečen da to radi dobrovoljno.

Regulatorni okvir je još u razvoju. Bosna i Hercegovina prati smjernice EU, posebno MiCA regulativu (Markets in Crypto Assets), koja je stupila na snagu u eurozoni i postupno se implementira u regulatorni okvir zemalja kandidata za EU članstvo. Za sada, kriptovalute su u “sivoj zoni” ni zabranjene ni formalno regulirane.

Porezni tretman prihoda od kriptovaluta u BiH

Porezni tretman kriptovaluta u BiH nije eksplicitno reguliran posebnim zakonom. Međutim, opći porezni principi se primjenjuju: prihodi od prodaje kriptovaluta koji premašuju iznos nabavke teorijski podliježu poreznoj obavezi kao kapitalna dobit ili prihod od imovine.

U Federaciji BiH porez na dohodak od kapitala iznosi 10%. U Republici Srpskoj primjenjuje se isti princip. Međutim, u praksi je administracija ovog poreza komplicirana jer ne postoje jasne smjernice za kripto. Preporuka: ako ostvarujete značajnije prihode od kriptovaluta, konzultirajte se s poreznim savjetnikom koji poznaje lokalnu regulativu.

Koje platforme može koristiti korisnik iz BiH

Korisnici iz BiH mogu koristiti sve veće internacionalne kripto berze bez ograničenja. Binance, Coinbase i Kraken prihvataju korisnike iz BiH uz standardnu KYC verifikaciju (lična karta ili pasoš). Uplata se najčešće vrši bankovnim transferom u EUR ili kreditnom karticom. Podizanje novca ide na verificirani bankovni račun.

Detaljne upute za kupovinu Bitcoina i dostupne platforme za korisnike iz BiH, Srbije i Hrvatske dostupne su u zasebnim vodičima: kupovina Bitcoina u BiH, kupovina Bitcoina u Srbiji i kupovina Bitcoina u Hrvatskoj.

Važni kripto pojmovi koje svaki početnik treba znati

Kripto prostor ima vlastiti rječnik koji može zbuniti početnike. Ovo su pojmovi s kojima ćete se najčešće susresti:

• Blockchain – decentralizirani digitalni registar svih transakcija
• Wallet (novčanik) – alat za slanje, primanje i čuvanje kriptovaluta
• Seed phrase – 12 ili 24 riječi koje služe kao master backup vašeg novčanika
• Exchange (mjenjačnica/berza) – platforma za kupovinu i prodaju kriptovaluta
• Market cap (tržišna kapitalizacija) – ukupna tržišna vrijednost kriptovalute (cijena × ukupan broj coinova u opticaju)
• DCA (Dollar-Cost Averaging) – strategija redovnog ulaganja fiksnog iznosa u jednakim vremenskim razmacima
• HODL – dugoročno držanje kriptovaluta bez prodaje
• Halving – Bitcoin događaj koji se odvija otprilike svakih četiri godine i prepolovljava nagradu za rudarenje, čime se smanjuje nova ponuda
• Bull market – period rasta cijena na kripto tržištu
• Bear market – period pada cijena, obično 80%+ od vrha
• Gas fee – naknada za transakciju na Ethereum mreži, varira ovisno o opterećenosti mreže
• Liquidity (likvidnost) – lakoća s kojom možete kupiti ili prodati određenu kriptovalutu bez značajnog utjecaja na cijenu
• Proof of Work (PoW) – mehanizam konsenzusa koji koristi Bitcoin, zahtijeva računalne resurse za potvrdu transakcija
• Proof of Stake (PoS) – mehanizam konsenzusa koji koristi Ethereum, zahtijeva zalazanje coinova umjesto računalne snage
• Fiat valuta – tradicionalni novac koji izdaju vlade (EUR, USD, KM)

Kompletan pregled finansijskih i kripto pojmova dostupan je u finansijskom rječniku na Finansije24.

Česta pitanja o kriptovalutama

Izvor: Podaci o tržišnoj kapitalizaciji i regulativi preuzeti su s ethereum.org i originalnog Bitcoin whitepapera (bitcoin.org).